Na današnji dan otvoren je Beogradski zoološki vrt (Beogradski zoološki vrt)
Na današnji dan 1936. godine svečano je otvoren Beogradski zoološki vrt (Beogradski zoološki vrt). Osnovao ga je tadašnji gradonačelnik, industrijalac Vlada Ilić. Ideja o osnivanju postojala je još pre Prvog svetskog rata, ali su mnoge preče potrebe, kao i vojni posed tvrđave koja je tada bila na granici, sprečavali ostvarivanje ove zamisli. Međutim, povećanjem grada posle rata i smanjenjem vojne uloge tvrđave, stvorili su se uslovi za pokušaj realizacije te ideje. Kako je istaknuto prilikom otvaranja, namera je bila da se u neposrednoj blizini Dunava, iskoriste podjednako padine i izgled napuštene tvrđave za smeštaj životinja po sistemu Hagenbeka. To je značilo da se životinje što manje drže u kavezima, a da što više budu slobodne. Strme padine gradskih profila trebalo je da omoguće vodeni tok i izgradnju bazena za veće životinje, kao i za barske ptice, te je kako po razmeri tako i estetski, to trebalo da bude vrt kome bi zavideli i najbolje uređeni zoološki vrtovi u svetu, mahom smešteni u ravnicama. Rešenje zoološkog vrta urađeno je kao jedinstvena celina u urbanističkom i arhitektonskom smislu, a projektovao ga je inženjer Aleksandar Krstić, tvorac niza objekata i parkova tadašnjeg Beograda. Prvi stanovnici zoološkog vrta bili su lavovi, leopardi, beli i mrki medvedi, vukovi, majmuni, antilope, bivoli, zebui, mufloni, jeleni, srne, rode, ždralovi, paunovi, fazani, sove, pelikani i papagaji. Zanimljivo je da je gradonačelnikova žena Olga Ilić, inače unuka Laze Dunđerskog, poklonila vrtu dva lava, kraljica Marija žirafe, a jedan bogati Beograđanin nilskog konja Bucu. Kada je nastao, vrt se prostirao na nešto više od 3,5 hektara, da bi vrlo brzo bio proširen na 7, a zatim izgradnjom restorana Kalemegdanska terasa i pripajanjem jednog dela Donjeg grada zauzeo preko 14 hektara. U tim razmerama je dočekao Drugi svetski rat, tokom koga je dva puta bombardovan. Prvi put 1941. godine od Nemaca i drugi put 1944. godine od saveznika. Skoro ceo životinjski fond je uništen, te je površina vrta posle rata smanjena na sadašnjih oko 7 hektara. Među retkim preživelim životinjama našli su se nilski konj Buca i aligator Muja, koji je stigao 1937, godinu dana po osnivanju, i za koga se priča da je najstariji aligator na svetu. U Beogradskom zoološkom vrtu danas živi više od 200 životinjskih vrsta i više od 2000 jedinki, a posebna atrakcija su beli lavovi.
Od važnih događaja vezanih za Srbiju na ovaj dan izdvajamo još:
1828. godine rođena je slikarka i književnica Mina Karadžić, ćerka Vuka Stefanovića Karadžića;
1892. godine, prigodnom svečanošću kod Terazijske česme, pušten je u rad Beogradski vodovod;
1948. godine rođen je književnik, scenarista i režiser Dušan Kovačević;
1984. godine umro je književnik i diplomata Marko Ristić;
2000. godine umro je princ Tomislav Karađorđević.