AktuelnostiLjudiNa današnji dan

Umro je jedan od prvih srpskih virtuoza na violini Dragomir Krančević

Na današnji dan, 19. maja 1929. godine u Beču je umro jedan od prvih srpskih virtuoza na violini Dragomir Krančević.

Rođen je 4. oktobra 1847. godine u Pančevu, gde je još tokom osnovne škole pokazivao talenat za muziku, pa ga je otac poslao na dalje školovanje u Beč.

Tamo je učio violinu i klavir, i upoznao ondašće najveće muzičare. Sa četranest godina je nastupio u velikoj Riterskoj dvorani, a u petnaestoj je stigao do slavnog Muzikferajna, u kome je kasnije nastupao više puta.

Takođe je držao koncerte i u rodnom Pančevu. Često je prihodima pomagao srpskim crkvama, bolnicama, pozorištima, a prilikom proglašenja kneza Milana Obrenovića punoletnim, izvodio je Paganinijeve i svoje kompozicije na svečanom koncertu koji je priredilo Beogradsko pevačko društvo.

Iako je imao poziv da ostane na Bečkom konzervatorijumu kao profesor violine, on je to odbio, i otišao je 1873. godine u Budimpeštu da bude violinista u tamošnjoj Operi, da bi ubrzo postao prvi koncertmajstor, i tu ostao sve do penzije 1901. godine. Prodao je tada svoju Stradivarijusovu violinu i vratio se u Beč, gde je tiho i daleko od javnosti umro skoro trideset godina kasnije.

Od važnih događaja u vezi sa Srbijom na ovaj dan izdvajamo još:

1890. godine rođen je slikar, grafičar i jedan od tvoraca savremene jugoslovenske karikature Petar Pjer Križanić;
1892. godine rođen je pesnik, dramski pisac i književni kritičar Milutin Bojić;
1898. godine rođena je etnomuzikolog Danica Janković;
1909. godine rođen je književnik i lingvista Đorđe Kostić;
1969. godine predstava Kosa je premijerno izvedena u Beogradu;
1976. godine umro je slikar i akademik Borivoje Stevanović;
2006. godine umro je profesor i akademik Vladimir Pantić.

Print Friendly, PDF & Email
MK

MK

Fondacija Srpski Legat je osnovana sa ciljem da svojim aktivnostima očuva istoriju, tradiciju i kulturu Srbije i podseti na lepe i svetle trenutke srpske istorije kako bi inspirisali sadašnje i buduće građane Srbije, njihovo dostojanstvo i nacionalne vrednosti koje su vremenom potisnute i delimično zaboravljene.

Screenshot_1
Prethodni članak

KARAĐORĐE: Ko uradi ovo ‒ daću mu šta zatraži

Screenshot_1
Naredni članak

KAFANA „ZLATAN ŠARAN”