AktuelnostiLjudiNa današnji dan

Rođen je džez-pijanista, kompozitor i dirigent Bora Roković

Na današnji dan, 19. jula 1925. godine u Velikom Bečkereku je rođen džez-pijanista, kompozitor i dirigent Bora Roković.

Pored klavira koji je svirao od jedanaeste godine, svirao je i harmoniku, trubu i bubnjeve, a prvi profesionalni angažman je imao u ansamblu klarinetiste i saksofoniste Mihajla Živanovića.

Od 1949. godine je vodio sopstveni sastav, svirajući takođe u grupama drugih beogradskih džezista, kao i u Zabavnom orkestru Radio Beograda Mladena Guteše.

Godine 1954. je otišao za Saveznu Republiku Nemačku, gde je bio član više orkestara sa kojima je nastupao širom sveta i snimio veliki broj ploča, nastavivši da svira i u malim grupama, te često gostujući u Džez orkestru Radio-Televizije Beograd i na mnogim ovdašnjim festivalima.

Pored toga što je bio izvanredan pijanista, kompozitor i aranžer, Bora Roković je bio dugogodišnji studijski muzičar u Radio Kelnu, a u tom gradu je i umro 13. jula 2006. godine.

Od važnih događaja u vezi sa Srbijom na ovaj dan izdvajamo još:

1427. godine umro je despot Stefan Lazarević;
1855. godine rođen je vojvoda Živojin Mišić;
1883. godine iz Beča su trideset godina nakon njegove smrti, preneti posmrtni ostaci pesnika Branka Radičevića i sahranjeni na brdu Stražilovo iznad Sremskih Karlovaca;
1936. godine umro je srpki geolog, političar i akademik Jovan Žujović;
1937. godine u Beogradu je došlo do sukoba policije i demonstranata koji su protestovali zbog podnošenja skupštini na ratifikaciju konkordata između Vatikana i Kraljevine Jugoslavije. Konkordat je potpisan u julu 1935, ali zbog otpora javnog mnjenja nije stupio na snagu;
1945. godine umro je major Dragutin Gavrilović;
1956. godine potpisana je Brionska deklaracija;
1979. godine umro je novinar i urednik Radio Beograda Radivoje Raća Marković;
1984. godine umro je kompozitor i pedagog Marko Tajčević.

Print Friendly, PDF & Email
MK

MK

Fondacija Srpski Legat je osnovana sa ciljem da svojim aktivnostima očuva istoriju, tradiciju i kulturu Srbije i podseti na lepe i svetle trenutke srpske istorije kako bi inspirisali sadašnje i buduće građane Srbije, njihovo dostojanstvo i nacionalne vrednosti koje su vremenom potisnute i delimično zaboravljene.

338px-Ducic
Prethodni članak

Jovan Dučić: DRUŠTVO POČIVA NA SUJETI

Desanka_kao_mural
Naredni članak

Miodrag Pavlović: SLOVO ZA DESANKU