SRPSKI NARODNI KALENDAR 2018 (18. jul)
Naziv: SVETI ATANASIJE SVETOGORSKI
SVETI ATANASIJE SVETOGORSKI
Sveti Atanas Atonski ili Svetogorski smatra se utemeljivačem monaškog života na Svetoj Gori. Među prvima se povukao na ovo poluostrvo i izgradio čuveni grčki Manastir Lavra. Živeo je u 10. veku i za života stekao mnogo poklonika i uživao poverenje vizantijskih careva. Napisao je i prvi tipik, odnosno ustav Svete Gore.
Narod ga smatra jednim od zaštitnika od nepogoda i oluja. Veruje se da je Sveti Atanasije bio jedan od najvećih pustinjaka, isposnika. Njegov bezgrešan život bio je trn u đavoljem oku, pa đavo reši da ga navede na sagrešenje. Pretvori se u mladu i najlepšu devojku tog vremena, a po kazivanju očevidaca, takve lepote teško da će ikad više biti. Đavo u liku prelepe devojke stupi pred Atanasija, pokorno ga moleći da je primi u službu. Sveti Atanasije se u početku malo kolebaše i nećkaše, ali opčinjen lepotom pristade. Devojka nemaše strpljenja već odmah poče da nagovara Atanasija da se odrekne Boga, ostavi dosadne vere, uzme nju i da zajedno žive, verujući u mnogo moćnijeg đavola. Iskušenje beše ogromno, najveće koje je Atanasija dotad zadesilo. Neka čudna slabost ga obuze, ali u poslednjem trenutku se trže i zamoli devojku da pokaže tu đavoljsku moć tako što će uskočiti u mali ćup. Devojka smesta to učini, a Atanasije, žmureći, priđe ćupu, čvrsto ga zatvori, a zatim ga baci u more. Po moru je ćup plutao tri godine, dok ga ne nađoše neki ribari. Otvoriše da vide šta ima unutra, a đavo to iskoristi, iskoči iz ćupa i pobeže. Tako đavo ponovo slobodno šeta ovim svetom u raznim oblicima, iskušava i mori ljude.
Ova priča se može čuti na jugu Srbije, gde još kažu da čim zagrmi, đavo pomisli da to ide Sveti Atanasije, uplaši se i odmah skače u prvi sud. Zato je važno da se sudovi stalno drže zatvoreni.
U zapadnoj Srbiji Svetog Atanasija slave vodeničari, koji tog dana ne melju ništa, nego se okupe oko najstarijeg od njih, svako donese nešto mrsa i vina i slave sveca. Vodeničari tvrdo veruju da đavoli vrebaju u vrbacima i virovima, pa ni vodeni točak neće dobro da se okreće.
Izvor: D. Antonić, Srpski narodni kalendar 2018/7526, Informatika, Beograd, 2017.