AktuelnostiLjudiNa današnji dan

Rođen je reditelj, scenarista i glumac Timoti Džon Bajford

Na današnji dan, 25. jula 1941. godine u Solsberiju u Velikoj Britaniji je rođen reditelj, scenarista i glumac Timoti Džon Bajford.

Nakon školovanja i pozorišnih studija u Londonu, jedno vreme je radio u londonskim pozorištima, pa na Bi-Bi-Siju, gde je ostao do 1971. godinne, kada je došao u TV Beograd. Tu je radio emisije za Dečju redakciju, Zabavni program i Školsku redakciju, a neke od njegovih serija su Neven, PoletaracBabino unuče, U zdravom telu, zdrav duh i Nedeljni zabavnik za TV Sarajevo.

Za svoj rad je dobio mnoge domaće i međunarodne nagrade, poput Prix Jeunesse u Minhenu, nagrade za režiju na festivalu u Portorožu, Povelje Zmajevih dečijih igara, priznanja Stefan Provevančani i drugih.

Držao je i časove engleskoj jezika, pisao poeziju, napisao nekoliko romana, pojavio se u par domaćih filmova, bio savetnik u Redakciji dečjeg i školskog programa RTS-a, bavio se fotografijom, a proučavao je i ptice u banjičkoj šumi, pa  danas to područje nosi ime Spomenik prirode Bajfordova šuma.

Ovaj rođeni Britanac, a Srbin po izboru, koji nam je podario neke od najlepših emisija za decu i koji je svojom odlukom većinu života proveo u Srbiji, deleći sa nama sve kroz šta smo prolazili poslednjih decenija, umro je 5. maja 2014. godine u Beogradu nakon nekoliko godina borbe protiv raka i kremiran je na beogradskom Novom groblju.

Od važnih događaja u vezi sa Srbijom na ovaj dan izdvajamo još:

1817. godine ubijen je Karađorđe Petrović;
1878. godine u Beogradu je preminula pesnikinja Milica Stojadinović Srpkinja;
1891. godine umro je književnik i prota Vasa Živković;
1894. godine rođen je Gavrilo Princip;
1914. godine vlada Srbije je odgovorila na austrougarski ultimatum.

Print Friendly, PDF & Email
MK

MK

Fondacija Srpski Legat je osnovana sa ciljem da svojim aktivnostima očuva istoriju, tradiciju i kulturu Srbije i podseti na lepe i svetle trenutke srpske istorije kako bi inspirisali sadašnje i buduće građane Srbije, njihovo dostojanstvo i nacionalne vrednosti koje su vremenom potisnute i delimično zaboravljene.

Stijene (1949)
Prethodni članak

Stanislav Vinaver: LUBARDA – VELIKI SLIKAR (1951)

Stevan_Sremac
Naredni članak

Stevan Sremac: KRITIČARI NE PIŠU ČITKO