Rođen je književnik Milovan Vitezović
Na današnji dan, 11. septembra 1944. godine u Vitezovićima kod Kosjerića, rođen je književnik Milovan Vitezović. Nakon školovanja u Tubiću, Kosjeriću, Užicu i Beogradu, završio je Filološki fakultet i dramaturgiju na Fakultetu dramskih umetnosti. Radio je potom kao urednik u nekoliko revija i glasila, i skoro petnaest godina je, do 1991, bio urednik igranih serija RTS-a, da bi tada postao glavni urednik Umetničko–zabavnog programa. Tu je ostao do 1999. godine, a od 2001. predaje filmski i TV scenario na Akademiji umetnosti u Beogradu. Njegov književni opus obuhvata romane, pesme, aforizme, eseje, kritike, filmske i TV scenarije, a njegova dela nalaze se kako u desetinama domaćih i svetskih antologija poezija, proza i književnosti za decu, tako i u školskoj lektiri, i to ne samo u našoj zemlji. Kao gost-urednik u Zavodu za udžbenike i nastavna sredstva, u ediciji kapitalnih izdanja uredio je izabrana dela Bogdana Popovića, Jovana Skerlića, Milana Kašanina i Stojana Novakovića, a sastavio je i nekoliko antologija. Vitezović je takođe objavio i nekoliko zbirki aforizama, koji su često objavljivani i u mnogim svetskim novinama, dok je kao scenarista uradio tekstove za brojne serije i filmove, od kojih su verovatno najpoznatiji „Šešir profesora Koste Vujića“, „ Lajanje na zvezde“ i serija „Vuk Karadžić“, koja je nagrađena Evropskom nagradom za televiziju.
Od važnih događaja u vezi sa Srbijom na ovaj dan izdvajamo još:
1880. godine rođen je glumac Dobrica Milutinović;
1893. godine rođen je pisac Miodrag Borisavljević;
1914. godine rođen je patrijarh srpski gospodin Pavle;
1920. godine rođen je arheolog i akademik Milutin Garašanin;
1923. godine rođen je kompozitor Vasilije Mokranjac;
1937. godine počela je prva sajamska manifestacija na Beogradskom sajmu;
1940. godine umro je dr Milan Jovanović Batut, srpski lekar, književnik, jedan od osnivača Medicinskog fakulteta u Beogradu i njegov prvi dekan;
1957. godine umro je kompozitor i profesor Petar Stojanović;
2007. godine umro je fizičar, akademik i potpredsednik SANU, Stevan Koički.