Nikola Pašić (Nikola Pašić) rođen je u Zaječaru 6/18. decembra 1845. godine u skromnoj trgovačkoj porodici. U svom rodnom gradu proveo je detinjstvo i započeo školovanje. Obrazovao se u Negotinu, Kragujevcu, Beogradu, Cirihu i stekao zvanje građevinskog inženjera. U mladosti je bio socijalista i revolucionar, u zrelim godinama borac za parlamentarnu vladavinu, u poznom dobu konzervativac. Njegov život i rad vezani su za obe dinastije, Obrenoviće i Karađorđeviće, za Kraljevinu Srbiju ali i Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca.
Pojavio se u javnom životu 1878. godine, kada je, u Zaječaru, prvi put izabran za narodnog poslanika. Radikalnu stranku osnovao je 1881. godine.1 Bio je pokretač Timočke bune 1883. godine. Nakon proglašenja vanrednog stanja, Pašić je za dlaku izbegao hapšenje i uspeo da pobegne u Bugarsku. Preki sud ga je u odsustvu osudio na smrt. U izgnanstvu ostaje do 1889. godine, kada je pomilovan.
Svoj prvi kabinet Vlade formirao je 1891. godine. Život i delo Nikole Pašića u periodu od 1903. do 1918. godine neodvojivi su od sudbonosnih događaja za srpsku državu i narod. U carinskom – „svinjskom“ ratu pobedio je Austrougarsku i izveo srpsku priverdu „iz balkanskog kotla na svetsku pijacu“. U spoljnoj politici se oslanjao na Rusiju, a posle Oktobarske revolucije na Francusku. Vodio je državu kroz oluje dva balkanska i Prvog svetskog rata. Bio je jedan od glavnih tvoraca Vidovdanskog ustava iz 1921. godine, kojim je Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca dobila oblik unitarne monarhije.
U politici je prošao sve: bio je gradonačelnik Beograda, narodni poslanik, predsednik Skupštine, ministar, diplomata, dvadeset godina predsednik vlade. Njegov nacionalni stav evoluirao je od ideje o velikoj Srbiji do stvaranja jugoslovenske države, pri čemu je uvek isticao potrebu da se u jednoj državi nađu ujedinjeni svi Srbi. Ostao je prepoznatljiv kao jedna od najmarkantnijih ličnosti srpske politike 19. i 20. veka. Bio je i staložen, duhovit, škrt na rečima. Narod je o njemu govorio: „Zna Baja šta radi!“ Pašić je preminuo 10. decembra 1926. godine u Beogradu.
- Kralj Petar I i Nikola Pasić
- Pasićeva cetka za bradu
- Srebrni tanjir dar gradonacelnika Moskve
- Pašić,Masarik i Kralj Aleksandar
1 Navedeno prema: Jelica Ilić, Zaječar – čudesna priča, Narodni muzej Zaječar, 2014