Na današnji dan rođen je kompozitor Stevan Hristić (Stevan Hristić)
Na današnji dan 1885. godine u Beogradu je rođen srpski kompozitor, dirigent, pedagog i muzički pisac, Stevan Hristić (Stevan Hristić). Bio je sin ministra i diplomate Koste Hristića i unuk predsednika Vlade, Nikole Hristića. Smatra se jednim od najistaknutijih kompozitora u Srbiji, u prvoj polovini 20. veka. Prva muzička znanja stekao je u Mokranjčevoj školi, da bi studije nastavio u Lajpcigu. Posle kraćeg rada u Srpskoj muzičkoj školi boravio je u Rimu, Moskvi i Parizu. Pred Prvi svetski rat vratio se u Beograd i započeo dirigentsku aktivnost u Narodnom pozorištu i pedagošku delatnost u Srpskoj muzičkoj školi i bogosloviji. Između dva svetska rata dao je doprinos razvoju muzičkog života Beograda kao jedan od osnivača i prvi šef i dirigent Beogradske filharmonije, dirigent i direktor Beogradske opere i jedan od osnivača i prvih nastavnika Muzičke akademije u Beogradu. Izabran je za dopisnog i redovnog člana SANU i rukovodio radom Muzikološkog instituta. Nakon Drugog svetskog rata, učestvovao je u osnivanju Udruženja kompozitora Srbije, čiji je bio i dugogodišnji predsednik. Hristić nije napisao veliki broj kompozicija, ali su dela koja je komponovao obimna. To su pre svega prvi srpski balet Ohridska legenda, zatim opera Suton, oratorijum Vaskrsenje, više orkestarskih kompozicija (scenske muzike za pozorišne komade), dela iz oblasti duhovne muzike (Liturgija, Opelo posvećeno poginulima u Prvom svetskom ratu), koncertne kompozicije (Simfonijska fantazija za violinu i orkestar, Rapsodija za klavir i orkestar), kao i horske kompozicije (Jesen, Dubrovački rekvijem) i kamernu vokalnu liriku (Bila jednom ruža jedna, Lastavica, Elegija, Veče na školju, Behar). Stevan Hristić preminuo je 1958. godine u Beogradu.
Od važnih događaja vezanih za Srbiju na ovaj dan izdvajamo još:
1892. godine rođen je Pavle Beljanski, srpski pravnik, diplomata i kolekcionar koji je sakupio najznačajniju zbirku umetničkih dela srpskog i jugoslovenskog slikarstva prve polovine 20.veka i zaveštao je srpskom narodu u okviru Spomen zbirke koja se nalazi u Novom Sadu.