
Kosovo i Metohija: Manastir Svetih vrača Kozme i Damjana
Na pedesetom kilometru od Kosovske Mitrovice, u selu Vračevu, na severu Kosova i Metohije, nalazi se manastir posvećen Svetim vračima Kozmi i Damjanu. Bio je rušen, paljen i obnavljan – baš kao i Srbija kroz vekove. Prvi pisani trag o manastiru je Sopoćanski pomjanik iz 1386. godine, u kom se
Pročitajte više...
Manastir Rakovica – Božja diplomatska kuća
U sklapanju Karlovačkog mira 1699. godine veliku ulogu u posredovanju imao je rakovički kaluđer Grigorije. Zahvaljujući njegovoj dovitiljivosti, Manastir Rakovica je od vlaškog vojvode Konstantina i ruskog cara Petra Velikog dobio novčanu pomoć, ali i bogoslužbene knjige i ikone. Na 11 kilometara od centra Beograda, na kružnom putu koji uz
Pročitajte više...
Ko je i kada gradio Zemunsku poštu?
Zemunska pošta (Glavna 8) podignuta je 1896. godine po planovima koje je potpisao gradski inženjer Dragutin Kapus, a na mestu srušene poštanske zgrade iz XVIII veka. Građevinske radove je izvodio građevinar Franja Jenč. Zgrada je dvotraktnog tipa sa hodnikom u sredini, razvijene dispozicije adekvatne sadržaju. Oblikovana je u stilu neorenesanse
Pročitajte više...
ZEMUN: Karamatina kuća u istoimenoj ulici
Karamatina kuća u istoimenoj ulici u Zemunu jedna je od najstarijih i najlepših u tom delu grada. Podigao ju je zemunski trgovac Kuzman Jovanović, davne 1764. godine. Dimitrije, rodonačelnik loze Rodonačelnik porodice Karamata, Dimitrije, doselio se u Zemun iz Katranice u Egejskoj Makedoniji (sada Pirgi u Grčkoj), zajedno sa bratom
Pročitajte više...
Topčider
Područje Topčidera i Košutnjaka je najpošumljeniji deo Beograda koji se rapidno širio i gradio u periodu između dva svetska rata. Međutim istorija ovog područja je mnogo starija. Topčider je smešten u dolini Topčiderske reke, grebena Avalskih pobrđa, reke Save, Banjičkog visa, naselja Dedinje, Banovog i Petlovog brda. U periodu turske
Pročitajte više...
Najstarije Savamalske kuće: Kuća u ulici Gavrila Principa 35
„Kuća porodice Najdanović“ nalazi se na uglu ulica Kameničke i Gavrila Principa u Beogradu. Sagrađena je pre regulacije Savamale 1834. godine i osnivanja srpske prestonice za vreme kneza Miloša Obrenovića. „Važne“ kuće ovog područja u to vreme građene su na „ćošku“ pa je tako i kuća Najdanovića na uglu. U
Pročitajte više...
Dom velikog srpskog vajara Đorđa Jovanovića na Neimaru
Najpoznatiji srpski vajar Đorđe Jovanović živeo je i stvarao skoro trideset godina u kući u Skerlićevoj ulici br. 6 na Neimaru. Jednospratna kuća sagrađena 1926. godine i pripada tipu poljskih vila po kojem je ovaj kraj bio čuven sve do Drugog svetskog rata. Imanje se vodilo na umetnikovu drugu suprugu
Pročitajte više...
Na današnji dan položen je kamen temeljac zgrade Narodne skupštine (kamen temeljac zgrade Narodne skupštine)
Na današnji dan 1907. godine kralj Petar I Karađorđević položio je kamen temeljac za izgradnju Narodne skupštine (kamen temeljac zgrade Narodne skupštine). Skupština je podignuta u delu grada koji je početkom XIX veka bio skoro prazan i zapušten, i kojim su dominirale razvaline stare Batal džamije iz XVI veka, konačno

Na današnji dan položen je kamen temeljac Narodnog pozorišta u Beogradu
Na današnji dan 1868. godine knez Milan Obrenović položio je kamen temeljac zgrade Narodnog pozorišta. Ideje o podizanju pozorišne zgrade i osnivanja stalnog teatra postojale su i ranije, jer su predstave tokom prethodnih godina igrane na raznim, nenamenskim mestima, poput magacina Carinarnice – „Teatar na Đumruku“, u salama hotela –

Na današnji dan počela je izgradnja Terazijske česme (Izgradnja Terazijske česme)
Na današnji dan 1859. godine, aktom kneza Miloša Obrenovića, počela je izgradnja Terazijske česme ((izgradnja Terazijske česme)). Na njenom mestu nalazio se rezervoar za vodu, sastavni deo mokroluškog vodovoda koji je tuda prolazio, a koji su Turci zvali Terazije i oko koga je uvek bila gužva. Nova česma naručena je

Naj@Zaječar – Hram Roždestva Presvete Bogorodice
U memoarima sudije Stojana Simić zapisan je podatak da je prva crkva u Zaječaru podignuta 1830. godine. Bila je to, zapravo, samo mala kapela od drveta koja je služila za najnužnije crkvene potrebe. „Ovu činjenicu treba shvatiti u kontekstu tadašnjih društveno – političkih prilika. Srbija je tek 1830. dobila izvesne
Pročitajte više...
Naj@Zaječar – Manastir Grlište
Manastir Sv. Apostola Petra i Pavla Svetionik vere na obali jezera Veliki je kulturni i istorijski značaj po izgledu skromnog manastira Sv. Apostola Petra i Pavla u Grlištu (Manastir Grlište): u doba turske vladavine bio je jedini bogoslužbeni hram i središte duhovnog života na čitavom prostranstvu Timočkog sliva. Uz službu
Pročitajte više...
Naj@Zaječar – Manastir Suvodol
Lepota koja leči ožiljke U svom dugom postojanju, ovaj prelepi manastir okružen raskošnom prirodom, doživeo je i preživo mnoga teška vremena i surova stradanja. Spada među najstarije zadužbine u Srbiji: na osnovu putopisa koje je ostavio Sopiens don Šop zna se da je podignut u vreme Vizantijskog osvajanja između 1004.
Pročitajte više...
Naj@Zaječar – Veliki graditeljski poduhvati
Put uglja i ljudi Da na Vrškoj čuki kraj Zaječara postoje zalihe uglja znalo se još sredinom 19. veka. Najpre je ugljonosna ležišta zakupio jedan austrougarski baron, a potom je juna 1887. godine koncesije dobilo Belgijsko industrijsko društvo, koje je uložilo znatan kapital kako bi Vršku čuku pretvorilo u najmoderniji
Pročitajte više...
Naj@Zaječar – Hidroelektrana „Gamzigrad“
Privatna elektrana kao javno dobro Za elektrifikaciju Srbije zaslužan je profesor Đorđe Stanojević, fizičar, sledbenik i prijatelj Nikole Tesle. Početkom juna 1902. godine, na zboru građana u Zaječaru, vatreno i s puno entuzijazma, Stanojević je govorio kako bi valjalo da se na Timoku izgradi hidroelektrana. Građanima se dopalo njegovo jasno
Pročitajte više...
Beograđanin iz Kumodraža – Vojvoda Stepa Stepanović (Vojvoda Stepa)
Čuveni srpski vojvoda Stepa Stepanović(1856-1929), pripadao je generaciji srpskih starešina koji su svojim podvizima obeležili noviju srpsku istoriju. Učestvovao je u svim istorijskim događajima, u borbama za nezavisnost Srbije do Prvog svetskog rata. Sve što je radio učinilo je da njegovo ime ostane zapamćeno, a njegova dela zauvek zabeležena. Pored
Pročitajte više...
Prvo pozorište u Beogradu – Teatar u Savamali
Prvo pozorište u Beogradu počelo je sa radom početkom leta 1841. godine u zgradi Đumrukane (tur.reč-carinarnica) u Karađorđevoj ulici (verovatno na broju 13)[1]u srpskom delu varoši poznatom kao Savamala. Đumrukana je bila prvi privredno-administrativni objekat u Beogradu podignut po nalogu kneza Miloša kao carinarnica gde je bio smešten i austrijski
Pročitajte više...
Dom dr Platona Papakostopulosa, prvog pedijatra specijaliste u Srbiji (Dom dr Platona Papakostopulosa)
Savremena pedijatrija u Evropi razvija se u 19. veku kada se izdvojila kao samostalna grana medicine. Prva katedra za pedijatriju osnovana je u Berlinu 1872. godine, a potom u Parizu 1892.godine. U srpskoj sredini, početak pedijatrijske prakse nalazimo u radu dr Platona Papakostopulosa početkom 20. veka, i njegovom lečenju šarlaha,
Pročitajte više...
Na današnji dan osnovana je Građanska kasina (Građanska kasina)
Na današnji dan 1869. godine od akcionarskog društva Sloga osnovana je Građanska kasina (Građanska kasina), mesto koje je odigralo ulogu prvorazredne javne kulturne ustanove u Beogradu, šireći humanizam, naučna i kulturna saznanja i stvarajući posebnu atmosferu u društvenom životu grada. Nalazila se u Ulici kralja Petra između Knez Mihailove ulice

na današnji dan Osnovan je Muzej afričke umetnosti
Na današnji dan 1977. godine, Skupština grada Beograda je, na osnovu umetničke zbirke koju su Veda i dr Zdravko Pečar poklonili gradu, osnovala Muzej afričke umetnosti. Muzej je prvi i jedini u regionu isključivo posvećen kulturama i umetnosti afričkog kontinenta. Muzejski fond čini preko 1700 primeraka originalne afričke umetnosti svrstanih