
MOJSINJSKI MANASTIRI I CRKVE
Na relativno malom prostoru između Stalaća i Ražnja (mesta na 184 km auto-puta Beograd–Niš), na padinama Mojsinjskih planina i Poslonske planine, nalazi se veći broj crkava i manastira. Označeni kao Mala srpska Sveta Gora, ovi objekti čine jednu od retkih skupina koja je nekada bila mnogo brojnija. Danas je očuvano
Pročitajte više...
MANASTIR BANJA
Manastir u naselju Banja Pribojska, 29 km severozapadno od Nove Varoši, kraj puta za Priboj. Posvećen je Sv. Nikoli Dabarskom. Nije poznato kada je osnovan, ali je postojao u XII v. u Studeničkom tipiku iz 1207. Do 1215. zabeleženo je da je u izboru studeničkog igumana učestvovao starešina Manastira Sv.
Pročitajte više...
KAFANA „ZLATAN ŠARAN”
Kafana se nalazila na Jalijama, u Jevrejskoj mali na Dorćolu, ka Dunavskoj padini. Bila je čuvena po ribljim specijalitetima, a posebno po alaskoj čorbi, koja se pripremala po receptu Mike Alasa, kao i ribljem đuveču. Novine su pisale da je Mika Alas u ovoj kafani 1898. godine jednoj stranoj delegaciji
Pročitajte više...
KAFANA „KIKEVAC”
Nalazila se na Čuburi kraj Čuburskog potoka. Vlasnik kafane do Prvog svetskog rata bio je Luka Knežević, koji je 1909. omogućio članovima Kulturnog društva Abrašević da u njoj održavaju probe. Ostala je upamćena i kao jedno od mesta gde je 1915. pružen snažan otpor austrijskim jedinicama koje su osvajale Beograd.
Pročitajte više...
KAFANA „BULEVAR”
Jedna od atraktivnijih beogradskih kafana na kraju 19. veka. Nalazila se u Terazijskom kvartu. Zna se i podatak da je 1897. njen zakupac bio mehandžija Jovan Pavlović. Kafanu, ili kako je zapisano ‒ „gostionicu sa kafanom”, podigao je Đorđe Pašona posle razdruživanja sa svojim bratom Janjom, s kojim je u
Pročitajte više...
KAFANA KOD JOVANA JOCE SUBAŠIĆA
Po popisu kafana, meana i bašta Uprave varoši Beograda iz 1860. zakupac kafane bio je Dragutin Karlovanski. U istom dokumentu se konstatuje i da je otvorena 1858. bez dozvole. Imala je i tri osobe, kuhinju i podrum. Kako je napisano ‒ „stoji na samoj vodi Save”. Pored nje se prodavala
Pročitajte više...
Osnovan je Narodni muzej u Kruševcu
Na današnji dan, 19. decembra 1951. godine osnovan je Narodni muzej u Kruševcu. U početku je bio smešten u Kući Simića, da bi od 1969. godine dobio na korišćenje zdanje nekadašnje gimnazije unutar kompleksa Kruševačkog grada u neposrednoj blizini crkve Lazarice, gde su smeštena matična odeljenja i stalna postavka, dok

KAFANA „KOD NEMAČKOG CARA”
U mnogo čemu nesvakidašnja kafana, u Garašaninovoj ulici, usred velike bašte sa jorgovanima, lipom i bagremima, ali i bistom nemačkog cara Vilhema. Vlasnik je bio Ferdinand Stavenov. Kafanu je kupio od Jovana Zamstila i njegovog ortaka ‒ pivara Smuteka. Takođe je kafanu godinama držao pod zakup otac g. Stevanova Pepike,

VLADIKINA KAFANA
Kafana se nalazila u Karađorđevoj ulici u blizini ćumurukane. Pod ovim nazivom u gradske knjige uvedena je davne 1860. Nekoliko godina nosila je ime i po vlasniku Đorđu Aćimoviću Lončaru. Kao zakupac kafane od 1859. pominje se Rista Avramović. Ipak, bitan podatak je da je kafana otvorena 1830. Hroničari su
Pročitajte više...
GOSPODARSKA MEHANA
Čuvena beogradska kafana u neposrednoj blizini ušća Topčiderske reke u Savu. Pretpostavlja se da je sagrađena dvadesetih godina 19. veka i da ju je gradio tada poznati majstor – neimar Veselin. Do nje se stizalo čak i tramvajem. Tridesetih i četrdesetih godina 19. veka tu se nalazila skela za prevoz
Pročitajte više...
Etnografski muzej je otvoren za javnost
Na današnji dan, 20. septembra 1904. godine Etnografski muzej je otvoren za javnost. Tri godine pre toga je formiran kao zasebna ustanova izdvajanjem etnografskog materijala iz fonda Narodnog muzeja, a pre toga je još 1898. godine ministar prosvete i crkvenih dela svojim aktom dao saglasnost da se, na predlog tadašnjeg

KAFANA „NOVI VEK”
Kafana u predgrađu Beograda. Ime kafane uneto na osnovu oglasa o kome je pisao komentar Branislav Nušić. Nušić piše: „Neka kafana, u jednom predgrađu Beograda, koja se ponosno nazvala Novi vek, objavljuje da je ’moderno preuređena’ i da, sem odličnog pića i tačne posluge, svako veče u njoj koncertira džez-band
Pročitajte više...
Vasko Popa: HODOČAŠĆA
HODOČAŠĆA Hodam sa očevim štapom u ruci Sa upaljenim srcem na štapu Stopala mi sriču slova Koja mi sveti put ispisuje Crtam ih štapom po pesku Pred spavanje Na svakom konačištu Da mi se iz sećanja ne izbrišu Daleko sam još od toga Da ih
Pročitajte više...
Osnovana je Velika škola u Beogradu
Na današnji dan, 31. avgusta 1808. godine u Beogradu je osnovana Velika škola, još nazivana i Ustanička velika škola, Velika škola Karađorđeva vremena, Jugovićeva velika škola ili Dositejev licej. Nalazila se u zgradi u Gospodar Jevremovoj ulici gde je danas smešten Muzej Vuka i Dositeja, a osnovana je na inicijativu

Položen je kamen temeljac Narodne skupštine
Na današnji dan, 27. avgusta 1907. godine kralj Petar I Karađorđević je položio kamen temeljac za izgradnju Narodne skupštine. Skupština je podignuta u delu grada koji je početkom XIX veka bio skoro prazan i zapušten, i kojim su dominirale razvaline stare Batal džamije iz XVI veka, konačno srušene tek sa

Osnovano je Srpsko narodno pozorište u Novom Sadu
Na današnji dan, 28. jula 1861. godine osnovano je Srpsko narodno pozorište u Novom Sadu. Nastalo je na inicijativu Jovana Jovanovića Zmaja i Stevana Branovačkog, a na sednici Srpske čitaonice kojom je predsedavao Svetozar Miletić, prvenstveno kao nacionalna ustanova koja je imala zadatak da putem dramske književnosti i glumačke umetnosti

MILEŠEVSKA ŠTAMPARIJA
Gusle su kroz decenije i vekove srpske čamotinje u ropstvu očuvale uspomenu na srpske prvake i junake iz vremena uređenosti i moći srpske države podstičući na stvaralaštvo. Uz zvuke gusala sročeno je i ispevano na desetine i stotine pesama, po sadržajnosti i lepoti nezabeleženih nigde više u svetskoj usmenoj književnosti.
Pročitajte više...
Kralj Milutin – ktitor crkve na Sinaju
Manastir Svete Ekaterine (Katarine) na Sinaju spada među najstarije manastire Pravoslavne crkve. On je centar duhovnosti, a može se reći i čovekove kulture. Manastir poseduje veliki broj starih rukopisa, pa se može smatrati naslednikom Aleksandrijske biblioteke. Svetinju svake godine poseti veliki broj ljudi. Neki dođu zbog duhovnosti i smirenja koju
Pročitajte više...
KAFANA „DVA BELA GOLUBAˮ
Dvospratna kuća, u kojoj je bila smeštena ova čuvena kafana, sagrađena je 1840. Nalazila se u Poenkareovoj ulici (danas Makedonska). Licem je gledala u kafanu Kolarac i Stambol kapiju, dok je zadnjim delom bila okrenuta Hilandarskoj ulici i Ulici dva goluba. Vlasnik kuće, sagrađene od drveta, bio je terzija Jova
Pročitajte više...
GOLUBAC: LEGENDE O IMENU
Kao i u slučaju drugih utvrđenja, ime grada pokušavaju da rasvetle različite legende. Jedna od popularnijih govori o prelepoj princezi Golubini. Ona je odbila nametljivo udvaranje turskog paše, pa je zbog toga vezana za stenu, koja je tačno naspram grada štrčala iz Dunava. Čekajući strašnu, očajničku smrt, Golubina se pokajala
Pročitajte više...