
SAN O BEOGRADU
Bio jedan čobanin u dalekim brdima, iza visokih planina. Živeo je celog veka u kući od brvana, pokrivenoj slamom. Na ognjištu vatra i verige, s grede vise grozdovi čađi. Čuvao je ovce i goveda, izdizao s njima na planinu, gradio štapove i svirale, zimi tesao kosišta i grabulje. I stalno

VLADIKA DANILO (1697‒1735)
Turci su pokorili Crnu Goru krajem XV veka. Od kraja XVII veka počeo je, međutim, u Crnoj Gori, pod upravom crnogorskih vladika, sistematski rad na emancipaciji od turske vlasti. U početku su se Crnogorci u tome radu oslanjali na Mletačku republiku, koja je zbog svojih teritorija u primorju bila gotovo

IVO ANDRIĆ: DRUGARSTVO NE OČEKUJE NAGRADE NI PRIZNANJA
Na mahove jasno vidim prostrana područja svetlih ljudskih osobina i odnosa koja, ne samo što nisu obrađena u onom što sam ja u životu napisao nego su slabije i ređe posećivana od naših pisaca uopšte. Područja velike, strpljive i nesebične ljubavi. Područja prijateljstva, drugarstva koje ne broji žrtve i ne

KARAĐORĐEV RATNI SAVET NA MIŠARU
Uoči Mišarske bitke, beše ratni dogovor. Starešine vele: ‒ Da se zatvorimo u šanac, šanac da utvrdimo dobro, pa tu na topove i puške da dočekamo Turke. I kad im ratnike pobijemo, onda da gledamo da jurišamo u njih. ‒ I to je dobro ‒ Đorđe će ‒ ali će

Margerit Jursenar: OSMEH KRALJEVIĆA MARKA (1936)
[…] Turci na koje je Marko jurišao morali su se osećati kao da se planinski hrast sručuje na njih. Rekao sam vam da je u to vreme Crna Gora pripadala islamu: srpske čete bile su još malobrojne da bi obrezanima otvoreno osporile posedovanje Čerangore, te Crne planine po kojoj zemlja

TIN UJEVIĆ: Tiše, probudićeš mi podstanara
I kad je imao iznajmljen stan, Tin Ujević je radije, posle prebdevene noći, odspavao na klupi u parku. Jednom prilikom, budeći ga, žandarm primeti još nekoga ispod klupe. – Pobogu, gospodine Tine, ko je to sa Vama? – Tiše, probudićeš mi podstanara – Raku Drainca. Izvor: Anegdote o srpskim piscima

KAFANA KOD JOVANA JOCE SUBAŠIĆA
Po popisu kafana, meana i bašta Uprave varoši Beograda iz 1860. zakupac kafane bio je Dragutin Karlovanski. U istom dokumentu se konstatuje i da je otvorena 1858. bez dozvole. Imala je i tri osobe, kuhinju i podrum. Kako je napisano ‒ „stoji na samoj vodi Save”. Pored nje se prodavala

MISAO DANA

MISAO DANA

MISAO DANA

MISAO DANA

MISAO DANA

MISAO DANA

MISAO DANA

MISAO DANA

MISAO DANA

MISAO DANA

MISAO DANA

MISAO DANA
