
KADA BISTE ZNALI, KAKO BISTE REKLI?
Ako bi mi neko tražio najčešće greške u jeziku govornikȃ srpskog jezika, ja bih mu navelu ovu. Kada bismo se mi u školama više trudili da naglasimo ovu grešku i ispravimo je, danas ne bismo pogrešno govorili. Ja bih volela kada biste vi na osnovu prvih redova već znali o

NA ZLATNOME ZRAKU NEBESKIH MILINA ZLATNU PESMU TKA MAJKA ANGELINA
Despotica Angelina Branković, kći Đorđa Arijanita Komnina, rođena je oko 1440. godine u Albaniji. Za srpsku srednjovekovnu istoriju vezuje je, pre svega, brak sa slepim despotom Stefanom Brankovićem, koji se u leto 1460. godine našao u Albaniji. Tamo je oženio Angelinu, a potom se sa suprugom uputio u Italiju u

KRALJ NIKOLA: ŽIVJELO NAŠE MILO SRPSTVO
„Crnogorci! Sudbonosni čas je kucnuo! Crno-žuti barjak, koji od davnih vremena kao mora pritiska dušu jugoslovenskog naroda, razvio se da taj narod sad potpuno uništi, da njegove slobodne predstavnike, Srbiju i Crnu Goru, pregazi. Uzmičući pred najezdom silnoga Osmanlije, Jugosloveni su se prilagođavali hrišćanskoj Austriji da se s njom zajedno opru najezdi

SKENDERBEG – ZABORAVLJENI SRPSKI JUNAK
Po smrti cara Dušana na srpski tron je posle sabora u Skoplju 1357. godine seo njegov sin Uroš. Mladi car je bio naočit telom, ali mlad pameću. Stoga je nekadašnje Dušanovo plemstvo, osećajući ograničene sposobnosti Uroševe, pokušavalo da se otrgne od centralne vlasti. Srpsko srednjovekovno carstvo se time počelo raspadati

BEOGRAD: MONODRAMA O MILUNKI SAVIĆ
U Matici iseljenika Srbije, Nušićeva 4/1, u utorak 30. januara sa početkom u 19.00 časova, možete pogledati monodramu Milunka. Tekst: Vesna Stanković Režija: Petar Stanojlović Gluma: Vesna Stanković „Prolazim pored njih i šapućem: ej, Srbijo, mučenice, ko je želeo da te na raspeću vidi – sada te gleda, ko

OBIČAJI: KAKO SU NAŠI PRECI ISPRAĆANI NA „ONAJˮ SVET?
Danas, pogotovo na seoskim sahranama, postoje neki običaji, u gradu većinom nepoznati, za koje mnogi ne znaju izvorni smisao. Smrt je u nas predstavljala jedan od tri obreda prelaza. Pored smrti obredi prelaza su bili rođenje i venčanje. Rođenje je smrt na „onomˮ svetu i rađanje ne „ovomˮ, a smrt

SVETI VLADIKA NIKOLAJ: KO JE SVETI SAVA?
SVETI SAVA je duhovni preporoditelj srpskog naroda. SVETI SAVA je osnivač narodne Crkve u srpskom narodu, prvi njen arhiepiskop i organizator. SVETI SAVA je ukrepitelj pravoslavne vere u srpskom narodu. On je iskorenio i odbio od srpskog naroda zapadne i druge jeresi i utvrdio narod svoj u istočnom pravoslavlju. Time

FILM: PROKLETA AVLIJA (1984)
„Zima je, sneg zameo sve do kućnih vrata i svemu oduzeo stvarni oblik, a dao jednu boju i jedan vid. Pod tom belinom iščezlo je i malo groblje na kom samo najviši krstovi vrhom vire iz dubokog snega. Jedino tu se vide tragovi uske staze kroz celac sneg; staza je

„SVAKI SVOJE DA POKAJE STAREˮ
„Sad već ni sudija drugi nije bilo u zemlji osim daija i njiovi kabadia i subaša; knezovi su poslije Adži-Mustaj-pašine smrti odma izgubili vlast u narodu, a i kadija đe se koji nalazio nije smio od nji ni pomoliti ćitapa. Oni su ljud’ma sudili i presuđivali po svojoj volji, ljude

JELENA JAKŠIĆ – POSLEDNJA SRPSKA DESPOTICA
Jelena Jakšić zauzima značajno mesto u istoriji srpskog naroda na prostoru južne Ugarske, krajem XV i početkom XVI veka. Poreklom je iz ugledne velikaške porodice Jakšića, kćer vojvode Stefana i Milice Jakšić. Jelena je u istoriji prevashodno ostala upamćena kao supruga poslednjeg despota iz kuće Brankovića, despota Jovana, i kao

KO JE BIO SVETI JOVAN?
„Jovan Krstitelj bi posečen po želji i nagovoru zlobne Irodijade, žene Irodove. Kada Jovan bi posečen, naredi Irodijada da mu se glava ne sahranjuje zajedno sa telom, jer se bojaše da strašni prorok nekako ne vaskrsne. Stoga uze njegovu glavu i zakopa je na nekom skrivenom mestu, duboko u zemlju.

KAKO DANAS ŽIVE SRBI U BELOJ KRAJINI?
Odakle potiču Srbi koji danas žive u Beloj Krajini (Slovenija)? Koliko je Srba u Beloj Krajini bilo do 19. veka, a koliko ih ima danas? Kako se zovu sela u kojima oni žive, kojim jezikom govore i kakvi su njihovi običaji? Kada je ukinita škola na srpskom jeziku i kada

SVETOZAR ĆOROVIĆ: BOGOJAVLJENSKA NOĆ
Čitavu kasabu obavio je gusti mrak i samo što u maloj, sirotinjskoj kući, tamo na kraju mahale, još treperi slaba svjetlost. To je kratka svijeća lojanica, bori se sa smrću… Na poderanom dušeku leži bolesna žena. Blizu njezine glave je malo pendžere, kraj njega sjedi mršavi i blijedi sedmogodišnji mališa,

KO JE BIO VLASTIMIR?
U prvim vekovima kod Srba vladala je jedna dinastija koja ih je, kako se pretpostavlja, i dovela na ove prostore. Nažalost, ne znamo ime kneza koji je predvodio naseljavanje. Ali od polovine VIII veka možemo da pratimo srpsku vladarsku porodicu. Prvi poznati srpski knez bio je Višeslav. Nažalost, znamo samo

PUTEVIMA GROFA SAVE VLADISLAVIĆA
„Lutamo danas svetom kao ideološki beskućnici, po ruševinama surovih utopija, parodija sreće, tražeći obrise imperije koja za sada postoji samo u nama. Tražimo savez protiv duha vremena, civilizacije komfora, diktature blagostanja, smrti na kredit. Tražimo našu crkvu i naše carstvo. Putujemo na Istok. Nikada nije bilo jasnije nego danas da

VIKTOR IGO O SRBIJI (1876)
Izvor: R. Damjanović, N. Tomić, S. Ćosić, Serbia, Itaka, 2000. godine

S KIM ČEKAŠ DAN?
Svakodnevno se bavimo nečim sa nekim. Međutim, svakodnevno i grešimo kada pričamo sa nekim čime smo se sve tokom dana bavili. Kada ujutru ustanem, prvo perem zube četkicom i lice umivam sapunom. Posle toga sa sestrom pravim doručak, a onda sa mamom pijem kafu. Nakon toga na fakultet odlazim autobusom.

SRPSKI LEGAT: KONKURS ZA SARADNIKE
Fondacija Srpski legat poziva zainteresovane studente, srednjoškolce i sve one koji smatraju da mogu doprineti očuvanju srpske istorije, tradicije i kulture da se volonterski uključe u rad fondacije kroz svoje kreativne predloge, ideje, pisane i druge forme radova. Svoju biografiju možete poslati na imejl: sanja.vukovic@srpskilegat.org Možete se javiti i putem

ARČIBALD RAJS: O SRPSKOJ GOSTOLJUBIVOSTI I DEMOKRATIČNOSTI
Vaš narod je gostoljubiv. U sela čovek ne može doći, a da ne naiđe na širokogrudog čoveka. Narodne svetkovine još čuvaju onaj nekadašnji prelepi običaj ugošćavanja. Prvi komad božićnog kolača čuva se za namernika. Narod vam je demokratičan, i to zaista demokratičan, ali ne na način političara. Među vašim ljudima

KULT SVETOG STEFANA ŠTILJANOVIĆA
U istoriografiji postoje tri verzije o životu Stefana Štiljanovića. Prema prvoj, bio je srpski knez, despot ili despotski vojvoda; prema drugoj bio je vojvoda kraljevih šajkaša u Slankamenu; dok prema trećoj, Štiljanović nije bio istorijska ličnost. Određivanje Štiljanovića kao despota istaknuto je u prvi plan onog momenta kada je on