
Naj@Zaječar – Gamzigradska banja
Topli izvori šarene ravnice Po legendi koja je Đuru Jakšića nadahnula da napiše pripovetku „Sin sedog Gamze” kaže se da je Gamzigrad bio u posedu Nemanjinog vlastelina po imenu Gamza: „U šarenim ravnicama kroz koje plahoviti Timok juri…“ dizao se tvrdi Gamzigrad. 1 Budući da se nalazi u neposrednoj blizini

Naj@Zaječar – Gitarijada i moto-skup
Istorija Festivala započinje krajem šezdesetih godina prošlog veka, kada su se, na temeljima svetske produkcije, kod nas pojavili prvi rok sastavi, stekavši veliku popularnost među mladima. Tih godina se, po ugledu na Gitarijadu, koja je 1966. godine održana u Beogradu, u manjim gradovima širom zemlje osnivaju slične manifestacije. Na inicijativu

Na današnji dan puštena je u rad Fabrika automobila u Kragujevcu (Fabrika automobila u Kragujevcu)
Na današnji dan 1962. godine, svečano je puštena u rad Fabrika automobila u Kragujevcu (Fabrika automobila u Kragujevcu), koja je u to vreme bila poslednja reč tehnike i tehnologije. Ona je obuhvatala mehaničku obradu, preseraj, karoseriju, lakirnicu i montažu. Proizvodila je godišnje 32 hiljade automobila, mada su stvarne mogućnosti fabrike

JERMENSKA CRKVA U NOVOM SADU – IZBRISANA BAŠTINA
U istoriji Novog Sada postoje poglavlja koja se, samo s vremena na vreme, ponovo otvaraju i čitaju. Jedno od takvih je i priča o novosadskim Jermenima – maloj zajednici koja je svoje utočište pronašla u Petrovaradinskom Šancu 1739. godine. Njeni članovi su bili specifični po svom poreklu, tradiciji, verskom opredeljenju

Beograđanin iz Kumodraža – Vojvoda Stepa Stepanović (Vojvoda Stepa)
Čuveni srpski vojvoda Stepa Stepanović(1856-1929), pripadao je generaciji srpskih starešina koji su svojim podvizima obeležili noviju srpsku istoriju. Učestvovao je u svim istorijskim događajima, u borbama za nezavisnost Srbije do Prvog svetskog rata. Sve što je radio učinilo je da njegovo ime ostane zapamćeno, a njegova dela zauvek zabeležena. Pored

Prvo pozorište u Beogradu – Teatar u Savamali
Prvo pozorište u Beogradu počelo je sa radom početkom leta 1841. godine u zgradi Đumrukane (tur.reč-carinarnica) u Karađorđevoj ulici (verovatno na broju 13)[1]u srpskom delu varoši poznatom kao Savamala. Đumrukana je bila prvi privredno-administrativni objekat u Beogradu podignut po nalogu kneza Miloša kao carinarnica gde je bio smešten i austrijski

Dom dr Platona Papakostopulosa, prvog pedijatra specijaliste u Srbiji (Dom dr Platona Papakostopulosa)
Savremena pedijatrija u Evropi razvija se u 19. veku kada se izdvojila kao samostalna grana medicine. Prva katedra za pedijatriju osnovana je u Berlinu 1872. godine, a potom u Parizu 1892.godine. U srpskoj sredini, početak pedijatrijske prakse nalazimo u radu dr Platona Papakostopulosa početkom 20. veka, i njegovom lečenju šarlaha,

General Kraljevine Jugoslavije Ljubomir T. Petrović
Sačuvane diplome i fotografije generala Kraljevine Jugoslavije, Ljubomira T. Petrovića iz privatne kolekcije.

ZAJEČAR KROZ VREME 1945–2000

ZAJEČAR KROZ VREME 1912–1945

ZAJEČAR KROZ VREME 1466–1912

Dom porodice Pavlović
Kuća u zapadnoevropskom stilu sa najlepšom baštom na Dorćolu i neprekinuta priča o šest generacija čuvene srpske porodice. U Jevremovoj ulici broj 39 na Dunavskoj padini nalazi se jedna od prvih porodičnih vila oblikovanih u evropskom maniru, sa najvećom i najlepšom baštom na Opštini Stari Grad od 19. veka do danas.

Od magazadžije do zadužbinara
„Svi mi umiremo samo jednom, a veliki ljudi po dva puta: prvi put kada ih nestane sa zemlje, a drugi put kad propadne njihova zadužbina“ Ivo Andrić Da li Vam je ikada palo napamet ko nam je ostavio Hotel Bristol, zgradu Beogradske zadruge i veći deo izgleda Savamale koju

Prva varoška bolnica i Muzej srpske medicine
Kada je Beograd dobio bolnicu? Do 19. veka, Srbija se suočavala sa velikim problemom koji se odnosio na nepostojanje bolničke zgrade namenski podignute za stacionarno i dnevno lečenje sa adekvatnim priborom i lekovima gde bi bolesnici bili odvojeni prema vrstama bolesti. Razlog leži najviše u tadašnjem lošem zdravstvenom sistemu, odnosno

Rusko sokolsko društvo u Kraljevini Jugoslaviji

Naj @: Sombor
Grad Sombor se nalazi u severozapadnom delu Vojvodine, odnosno Srbije. Sombor i njegov atar su na dnu basena nekadašnjeg Panonskog mora, omeđeni na karti Evrope sa 16°31′ i 17°06’30“ istočne geografske dužine i 46°34’15“ i 46°03’20“ severne geografske širine Teritorija se prema severu graniči sa Mađarskom, na severoistoku sa opštinom